POLICY ANALYSIS
29.03.2017
Autorka: Sanja Filipović Beograd, mart 2017 Oblast: socio - ekonomski razvoj Srbije
Analiza pokazuje da preduzetništvo u Republici Srbiji nije dovoljno razvijeno. Iako sektor malih, srednjih preduzeća i preduzetništva (MSPP) ima visoko učešće u osnovnim pokazateljima poslovanja privrede (broj preduzeća, zaposlenost i bruto dodata vrednost), poslovne performanse su nezadovoljavajuće. Od svih elemenata regulatornog okvira, najnegativniji uticaj na razvoj preduzetništva imaju brojni parafiskalni nameti (naknade i takse), visoki porezi i doprinosi na zarade, neefikasna poreska administracija, visoka siva ekonomija i zahtevne administrativne procedure. Veliki problem predstavlja pristup finansijama i nerazvijena ponuda finansijskih proizvoda i usluga za MSPP, a bez eksternog finansiranja privrednim subjektima je teško da pređu u kategoriju srednjih i velikih preduzeća. Da bi aktuelna politika preduzetništva definisana Strategijom iz 2015. godine mogla da se sprovodi, od prioritetnog značaja je da se usvoji Akcioni plan koji treba da definiše konkretne mere kako bi se obezbedilo unapređenje poslovnog okruženja kao preduslova za: razvoj privatnog sektora, bolji pristup finansijama, unapređenje kadrovskih potencijala, unapređenje konkurentnosti, izvoza i razvoja ženskog i omladinskog preduzetništva.
|
07.12.2016
Autor: Bojan Živadinović Beograd, oktobar 2016 Oblast: evropske integracije Srbije
Analiza se bavi neophodnim promenama mera agrarne politike, kao osnove za definisanje uspešne pregovaračke pozicije u okviru Poglavlja 11 i efikasno vođenje pregovora. Takođe, analizirani su modeli direktnih plaćanja kroz koje Srbija može da pristupi ZPP. Osnovna preporuka je da Srbija pokuša da primeni model Jedinstvene šeme plaćanja po površini, uz prethodno reformisanje mera agrarne politike Srbije i njihovo ravnomerno prilagođavanje merama ZPP. Model jedinstvene šeme plaćanja po površini je najpogodniji za Srbiju zbog jednostavnosti primene, otvorenosti ka krajnjim korisnicima i omogućavanja lakše tranzicije sa agrarne politike Srbije na ZPP.
|
14.09.2016
Autor: dr Vladimir Međak Beograd, septembar 2016 Oblast: evropske integracije Srbije
Analiza ukazuje da će Ustav morati da se menja bar dva puta i da je neophodno održavanje referenduma o pristupanju Srbije EU. Ustavne promene u procesu pristupanja EU mora pratiti sveobuhvatna, kontinuirana i inkluzivna javna rasprava, pokrenuta od strane Vlade, na način koji omogućava učešće i doprinos organizovanog civinog društva konkretnim predlozima, poput onih koji su ponuđeni i u ovoj analizi. Dajući predlog teksta izmena Ustava, analiza bi trebalo da posluži kao osnova za pokretanje stručne i šire debate na ovu temu.
|
06.10.2015
Autor: Nenad Gujaničić Beograd, oktobar 2015 Oblast: socio - ekonomski razvoj
Domaće tržište kapitala tokom tranzicije našlo se na marginama interesovanja kreatora ovdašnje ekonomske politike, te se nakon desetak godina sputanog razvoja nije previše odmaklo od samog početka. Premda je Beogradska berza tokom ove kratke tranzicione istorije imala na momente i svetlih trenutaka, suštinski nije značajnije potpomogla razvoj privrede. Neveliki doprinos berzanskog tržišta kočile su brojne anomalije koje su mahom izvirale iz nepobitne činjenice da nije postojalo previše političke volje za razvoj ovog segmenta finansijskog sistema koji ne može oskudevati u uređenosti i transparentnosti.
Namena analize jeste da ukaže na sve propuštene prilike u razvoju domaćeg tržišta kapitala, ali i na mogućnosti da se uprkos tome ovaj deo finansijskog tržišta iskoristi u procesu korporativizacije domaćih javnih preduzeća i uvođenja reda u javne finansije. |
17.09.2015
Autori: Ognjen Mirić, Ivan Knežević Beograd, septembar 2015 Oblast: pristupni fondovi EU
Evropska unija je za sprovođenje kohezione politike u budžetskom periodu 2014–2020. godine predvidela finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 959.988 milijardi evra. Države kandidati za članstvo u EU pripremaju se za sprovođenje ove politike kroz pregovore u poglavlju 22 ‒ Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Jedan od ključnih elemenata pregovora u okviru ovog poglavlja jeste institucionalni okvir za upravljanje kohezionom politikom. |
21.05.2014
|
Autor: Jelica Minić, Dragan Đukanović, Jasminka Kronja Beograd, maj 2014 Oblast: regionalna saradnja
Nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji 2013. godine, na Zapadnom Balkanu se nameću određena prilagođavanja dosadašnjih struktura i mehanizama regionalne saradnje. Budući razvoj regionalne saradnje zavisiće od dinamike odnosa na zapadu Balkana, a posebno od jačanja postojećih institucionalnih okvira i njihovog realnog kapaciteta za podršku regionalnoj saradnji. Ministarska konferencija EU-Zapadni Balkan, u Solunu, 8. maja 2014, je reafirmisala evropsku perspektivu Zapadnog Balkana istakavši regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose kao značajnu komponentu koju treba dalje unapređivati, uz davanje posebnog naglaska usaglašenom razvoju regionalne infrastrukture.Cilj ovog rada je da doprinese boljem praćenju i razumevanju najnovijih tokova multilateralne saradnje na Balkanu i za njih vezanih očekivanja i zahteva EU, kao i da donosiocima politika u domenima koje ova saradnja obuhvata ukaže na potrebne i moguće mere koje bi doprinele njenom unapređivanju. |
PRATITE NAS: