KONTAKTUČLANITE SEPRESSLINKOVIDOKUMENTI

Srpski turizam u svijetu

 

Turizam i putovanja važan su stimulator ekonomskog razvoja, posebno važan za smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju. Smatra se da je najviše novih radnih mjesta u zemljama u razvoju otvoreno baš u turističkoj industriji.

Preskočiti razne institucije i forume: Beogradski pobednik noću

Piše: Goran Cetinić

Uproljeće 2007 godine, Svjetski ekonomski forum objavio je prvi indeks putovanja i turizma kojim su obuhvaćene je 124 zemlje svijeta. Jenifer Blanke, vodeći ekonomist Svjetskog ekonomskog foruma objasnio je da to nije lista atraktivnosti zemalja za turiste, već indeks koji mjeri faktore koji doprinose razvoju putovanja i turizma. Usporedni pregled treba analizom faktora konkurentnosti doprinjeti boljem donošenju odluka posebno onih vlada koje imaju ambiciju da poboljšaju putničku i turističku privredu.

Svjetski ekonomski forum vodeći istraživač konkurentnosti u svijetu s ovim istraživanjem, kao i sa onima u drugim oblastima, traži odgovor na pitanje: zašto se neke zemlje razvijaju uspješno, a druge zaostaju. Mjerenje nacionalnog nivoa konkurentnost industrije putovanja i turizma podstaknuto je i činjenicom da putovanja i turizam postaju dominantna razvojna podsticajna snaga u sve većem broju zemalja. Prihodi od turizma u svjetskim razmjerima povećani su sa 2,1 milijardu dolara u 1950. godini na 623 milijarde dolara u 2006. godini, a sektor putovanja i turizma danas čini preko 10% Bruto društvenog proizvoda svijeta. Međunarodna putovanja povećana su sa 25 miliona u 1950. na 763 miliona u 2004. godini

Turizam i putovanja važan su stimulator ekonomskog razvoja, posebno važan za smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju. Smatra se da je najviše novih radnih mjesta u zemljama u razvoju otvoreno baš u turističkoj industriji. Indirektni pozitivni efekti turizma dobro su poznati: stimulira vlade na poboljšanje svih oblika privredne i društvene infrastrukture i poboljšava kvalitet života.

Imajući sve to u vidu, Svjetski ekonomski forum odlučio se prvi put mjeriti individualnu konkurentnost zemalja u turizmu. Indeks konkurentnosti u oblasti putovanja i turizma mjeri faktore i politike koje stimuliraju razvoj turizma i putovanja. Taj indeks čini 13 stubova konkurentnosti.

s

Neadekvatna strategija razvoja turizma: Sajam turizma u Beogradu

  1. Politika i propisi
  2. Propisi o zaštiti životne okoline
  3. Sigurnost i bezbjednost
  4. Zdravlje i higijena
  5. Prioritet dat turizmu i putovanjima
  6. Zrakoplovna infrastruktura
  7. Kopnena infrastruktura
  8. Turistička infrastruktura
  9. Informaciona infrastruktura
  10. Konkurentnost cijena u turizmu i putovanjima
  11. Ljudski resursi
  12. Percepcija turizma u zemlji
  13. Prirodni i kulturološki resursi

U ukupnom skoru Srbija i Crna Gora su zauzele 61. mjesto od 124 zemlje, a od zemalja bivše SFRJ ispred njih su Hrvatska na 38. mjestu i Slovenija na 44. mjestu. Makedonija je 83, a Bosna i Hercegovina 104. poziciji na listi.

Autori izvještaja smatraju da je deregulacija i privatizacija, te izgradnja infrastrukture za putovanja i turizam najbrži način da zemlja poveća konkurentnosti u turizmu.

Nažalost, upravo u ove dvije oblasti Srbija ima najslabije rezultate. Podaci dobijeni analizom Svjetskog ekonomskog foruma, trebalo bi da stimuliraju srpske turističke forume da ozbiljnije analiziraju razloge niskog plasmana Srbije, posebno u oblasti regulacije (pet kriterijuma) u čemu je na 79. mestu i infastrukture (pet kriterijuma) u čemu je na 80. mestu. U pojedinačnim kriterijumima, Srbija je po propisima o zaštiti okoline na 120. mjestu, po kopnenoj infrastrukturi na 107, a po zračnoj infrastrukturi na 99. mjestu od 124 zemlje. Loše je ocjenjen i prioritet ove industrije u zemlji (92. mjesto), cjenovna konkurentnost (88.) i obrazovanost i kvalificiranost kadrova (65.) kao i propisi i politika u ovoj oblasti. Bolji plasman Srbija ima u nacionalnoj percepciji turizma (19. mjesto), nacionalnim i kulturnim resursima (26. mjesto), ljudskim resursima, komunikacionoj tehnologiji, zdravlju i higijeni.

Ozbiljne analize ovih podataka ukazale bi na očigledno neefikasnu regulaciju koja je posledica neadekvatne strategije razvoja turizma, strategije opterećene na prvom mjestu neefiksnošću, pa ideološkim zabludama i turističkim utopizmom na nacionalno prenaglašenim pretpostavkama. Turizam treba vratiti privatnom sektoru, maloj privredi i malim preduzetnicima i stimulirati razvoj koji će omogućiti turizmu da ubrzano kreira radna mesta i bude kao i drugdje sredstvo borbe protiv siromaštva, čije su razmjere u Srbiji zastrašujuće. Loša turistička infrastruktura također je posljedica neshvaćanja važnosti turizma za privredni razvoj.

Nova vlada mogla bi dati veći prioritet turizmu, ali što više deregulacijom i direktnim uplivom na proizvođače putničkih i turističkih usluga, male privrednike i nove poduzimače. Nužno je preskočiti razne turističke institutcije i forume, koji iz birokratskih fotelja tobože razvijaju grandiozni nacionalni turizam, ali su efikasne jedino u nepotrebnom trošenju sredstava što bi ga turističke aktivnosti mogle direktno produktivno koristiti. Srbija uvjete za razvoj turizma prirodne i historijske, ima. Ova analiza potvrđuje da to nije dovoljno, pa nam ostaje da se nadamo se će njeni rezultati stimulirati novu vladu da energično krene u stvaranje uslova za brz razvoj turizma.


  •  

     

  •    Belgrade Security Forum

  •    

  •  

    Nacionalni konvent o Evropskoj uniji

  •  

     

  •  

    OCDoskop

  • Beta - novinska agencija

  • Privredna Komora Srbije

  • EurActiv.rs

  • Slovak Aid

  • Evropa Plus